Pi Bela knjiga




Predgovor

Kako svet postaje sve digitalniji, kriptovaluta je sledeći prirodni korak u razvoju novca. Pi je prva digitalna valuta namenjena svakodnevnim ljudima, što predstavlja veliki korak u prihvatanju kriptovaluta širom sveta.

Naša misija: Izgraditi platformu za kriptovalute i pametne ugovore, koju koriste i kojom upravljaju svakodnevni ljudi.

Naša vizija: Izgraditi najobuhvatnije peer-to-peer tržište, koje pokreće Pi, najšire korištena kriptovaluta na svetu.

NAPOMINJEMO za naprednije čitaoce: Budući da je misija Pi valute da bude što više uključena u upotrebu, iskoristićemo ovu priliku da predstavimo svoje blockchain novorođenče :)

Uvod: Zašto su kriptovalute važne

Trenutno se naše svakodnevne finansijske transakcije oslanjaju na treću stranu koja održava evidenciju transakcija. Na primer, kada obavljate bankovnu transakciju, bankarski sistem vodi evidenciju i garantuje da je transakcija sigurna i pouzdana. Isto tako, kad Marica prenese 5 Eura Ivici putem PayPala, PayPal zadržava tih 5 Eura koji se tereti sa Maricinog računa a onda ih pripisuje Ivici. Posrednici poput banaka, PayPala i ostalih članova trenutnog ekonomskog sistema igraju važnu ulogu u regulisanju svetskih finansijskih transakcija.

Međutim, uloga ovih pouzdanih posrednika takođe ima ograničenja:

  • Nepošteno zadržavanje vrednosti. Ti posrednici skupljaju milijarde dolara u stvaranju bogatstva (tržišna vrednost PayPala iznosi ~ 130B $), ali ne prepuštaju gotovo ništa svojim korisnicima - svakodnevnom stanovništvu, čiji novac pokreće značajan deo globalne ekonomije.
  • Naknade (provizije). Banke i kompanije naplaćuju velike naknade za obavljanje transakcija. Te naknade često nesrazmerno utiču na populaciju s nižim prihodima.
  • Cenzura (zabrana). Ako određeni pouzdani posrednik odluči da ne možete koristiti svoj novac, vi ga ne možete koristiti.
  • Dopuštenje. Pouzdani posrednik služi kao vratar koji proizvoljno može sprečiti da bilo ko bude deo mreže.
  • Pseudonim (lažno ime). U vreme kada pitanje privatnosti postaje sve važnije, ovi moćni čuvari mogu slučajno otkriti - ili vas naterati da otkrijete - više finansijskih informacija o sebi nego što biste to možda želeli.

Bitcoin-ov „peer-to-peer“ elektronski novčani sistem, pokrenut 2009. godine od strane anonimnog programera (ili grupe) Satoshi Nakamoto, bio je prekretnica za slobodu novca. Ljudi su prvi put u istoriji mogli sigurno razmenjivati vrednost bez potrebne treće strane ili pouzdanog posrednika. Plaćanje u Bitcoin-u značilo je da ljudi poput Ivice i Marice mogu direktno da plaćaju jedni druge, zaobilazeći institucionalne takse, prepreke i uplitanja. Bitcoin je zaista bila valuta bez ograničenja, bez pokretanja i povezivanja nove globalne ekonomije.


Uvod u glavnu knjigu distribucije

Bitcoin je ostvario svoj istorijski podvig koristeći distribuirani zapis. Dok se trenutni finansijski sistem oslanja na tradicionalnu središnju evidenciju istine, kod Bitcoina evidenciju vodi distribuirana zajednica „potvrđivača“, koji upisuju i ažuriraju ovu javnu knjigu. Zamislite Bitcoin protokol kao globalno podeljeni „Google Sheet“, koji sadrži knjigu transakcija koje su potvrđene i sačuvane u ovoj distribuiranoj zajednici.

Prodor Bitcoina (i uopšte, blockchain tehnologije) je taj, da iako evidenciju vodi zajednica, tehnologija im omogućava da uvek postignu saglasnost o stvarnim transakcijama, obezbeđujući da je varalicama onemogućeno da beleže lažne transakcije ili da nadvladaju sistem. Ovaj tehnološki napredak omogućava uklanjanje centralizovanog posrednika, bez ugrožavanja finansijske sigurnosti transakcija.


Prednosti glavne knjige distribucije

Uz decentralizaciju, bitcoin ili kriptovaluta uopšte, dele nekoliko lepih svojstava koja novac čine pametnijim i sigurnijim, iako različite kriptovalute u nekim svojstvima mogu biti jače a u drugim slabije na temelju različitih primena njihovih protokola. Kriptovalute se drže u kriptografskim novčanicama koje je identifikovala javno dostupna adresa, a osigurana je vrlo jakom privatnom lozinkom koja se naziva privatnim ključem. Ovaj privatni ključ kriptografski potpisuje transakciju i gotovo je nemoguće stvoriti lažni potpis. To osigurava sigurnost i nevidljivost. Za razliku od tradicionalnih bankovnih računa koje državni organi mogu oduzeti, kriptovalute u vašem novčaniku nikad nitko ne može oduzeti bez vašeg privatnog ključa. Kriptovalute su otporne na ograničenja zbog decentralizovane prirode, jer bilo ko može uraditi transakciju, na bilo kom računaru u mreži, kako bi transakcja bila snimljena i potvrđena. Transakcije kriptovalutama su nepromenjive jer svaki blok transakcija predstavlja kriptografski dokaz (hash) svih prethodnih blokova koji su postojali pre toga. Ako vam jednom neko pošalje novac, ne može povući tu uplatu (tj. nema odustajućih čekova u blockchain-u). Neke od kriptovaluta mogu čak podržati „atomske“ transakcije. "Pametni ugovori" izgrađeni na ovim kriptovalutama ne oslanjaju se samo na zakon o izvršenju, već se direktno provode kroz javno revizijski kodeks koji ih čini nepouzdanim i mogu se rešiti posrednika u mnogim poslovima.


Osiguranje knjige distribucije (rudarstvo)

Jedan od izazova održavanja knjige transakcija je sigurnost! Konkretno, kako imati otvorenu i uređenu knjigu uz sprečavanje prevara. Da bi se rešio ovaj problem, Bitcoin je uveo novi postupak nazvan "rudarstvo". On koristi algoritam saglasnosti (koncenzusa) odnosno „dokaz rada“, kako bi odredio kome se veruje u ažuriranju zajedničkog zapisa transakcija.

Rudarstvo možete zamisliti kao vrstu ekonomske igre koja prisiljava "Validatore" da dokažu svoju zaslugu kada pokušavaju da dodaju transakciju u knjigu. Da bi se kvalifikovali, "Validatori" moraju da reše niz složenih računskih zagonetki. "Validator" koji prvi reši zagonetku, nagrađen je tako što mu je omogućeno da objavi najnoviji blok transakcija. Objavljivanje najnovijeg bloka transakcija omogućava "Validatorima" da „izrudare“ nagradu za Blok - trenutno 12,5 bitcoina (ili ~ 40 000 USD u trenutku pisanja teksta).

Ovaj je postupak vrlo siguran, ali zahteva ogromnu računarsku snagu i potrošnju energije, jer korisnici u stvari "spaljuju energiju" (novac) za rešavanje računske zagonetke koja im zarađuje više Bitcoina. Veličina izgaranja-radi-nagrade je tolika, da je uvek u ličnom interesu "Validatora" da objavljuju samo poštene transakcije na Bitcoin zapisu.

Problem: Centralizacija moći i novca je kriptovalutu 1. generacije ostavila nedostupnom

U ranim danima Bitcoina, kada je samo nekoliko ljudi radilo na proveri transakcija i rudarenju prvih blokova, svako je mogao da zaradi 50 BTC jednostavnim pokretanjem softvera na svom ličnom računaru. Kako je valuta počela da dobija na popularnosti, pametni rudari su shvatili da mogu zaraditi više ako u njihovom rudniku radi više od jednog računara.

Kako je Bitcoin i dalje dobijao na vrednosti, cele kompanije su počele da rudare. Te firme su razvile specijalizovane čipove („ASICs“) i izgradile ogromne farme servera. Pojavom ovih velikih rudarskih korporacija, poznatih kao „Bitcoin Gold Rush“, svakodnevnim ljudima je bilo veoma teško da doprinesu mreži i zasluže nagradu. Ovakvo rudarenje je trošeći ogromne količine energije pridonelo sve većem pitanju zaštite životne sredine širom sveta.

Jednostavnost rudarstva Bitcoina i posledični porast rudarskih farmi, brzo su proizveli masovnu centralizaciju proizvodne snage i bogatstva u Bitcoin mreži. Da bismo bili jasni, 87% svih bitcoina sada je u vlasništvu 1% njihove mreže. Uglavnom su mnoge od tih kovanica rano iskopane. Kao još jedan primer navodimo Bitmain – u jednoj od najvećih Bitcoin-ovih rudarskih operacija su zarađene miiijarde prihoda i dobiti.

Centralizacija moći u Bitcoin mreži prosečnoj osobi čini pristup veoma teškim i skupim. Ako želite nabaviti Bitcoin, vaše najjednostavnije mogućnosti su:

  • Rudari sam. Samo priključite specijalni hardver (evo ga na Amazonu, ako vas zanima) i idite na kafu. Samo znajte da obzirom da ćete se takmičiti protiv masovnih farmi servera iz celog sveta (koje troše toliko energije kao cela Švajcarska), nećete izrudariti mnogo.
  • Kupi Bitcoin u menjačnici. Danas u trenutku pisanja možete kupiti Bitcoin po jediničnoj ceni od 3.500 USD (napomena: možete kupiti sitniji deo Bitcoina) Naravno, preuzimate dobar rizik, pošto je cena Bitcoina prilično nestabilna.

Bitcoin je bio prvi koji je pokazao kako kriptovaluta može poremetiti trenutni finansijski model, pružajući ljudima mogućnost obavljanja transakcija a da pri tome nemaju posrednika. Povećanje slobode, fleksibilnosti i privatnosti i dalje vodi neizbežnom putu prema digitalnim valutama kao novoj normi. Nasuprot svojim prednostima, bitcoinova (verovatno nenamerna) koncentracija novca i moći predstavlja značajnu prepreku za opšte prihvatanje. Pi-ev glavni tim je sproveo istraživanje kako bi razumeo zašto ljudi nerado ulaze u kriptovalute. Ljudi su uglavnom navodili da je rizik ulaganja / rudarstva osnovni razlog za to.

Rešenje: Pi – Omogućeno rudarenje na mobilnim telefonima

Pošto je ustanovio koje su ključne prepreke, Pi-ev glavni tim je krenuo u nalaženje načina koji će svakodnevnim ljudima omogućiti rudarenje odnosno zaradu u kriptovaluti, kao nagradu za proveru transakcija na raspodeljenoj evidenciji transakcija. Jedan od glavnih izazova koji se postavljaju je osiguranje od lažnih ažuriranja ovog otvorenog zapisa. Iako je kod Bitcoina postupak za ažuriranje svojih zapisa dokazan (spaljivanjem energije / novca kako bi se dokazala pouzdanost), on nije baš prijateljski nastrojen korisniku, odnosno planeti! Za Pi smo zato uveli dodatni zahtev projektovanja korišćenjem usaglašenog algoritma, koji bi pored svega bio vrlo nastrojen korisnicima u omogućavanju rudarenja na ličnim računarima i mobilnim telefonima.

Poređenjem postojećih algoritama usaglašavanja (postupak koji beleži transakcije u knjizi raspodele), “Zvezdani protokol usaglašavanja“ pojavljuje se kao vodeći kandidat za omogućavanje rudarenja pre svega prilagođenog korisnicima. Protokol zvezdanog usaglašavanja (Stellar Consensus Protocol - SCP) je projektovan od strane Davida Mazières-a, profesora informatičkih nauka na Stanfordu koji je takođe i glavni naučnik u Fondacija za zvezdani razvoj. SCP koristi novi mehanizam koji se naziva „Federativni vizantijski sporazum“ kako bi obezbedio da su ažuriranja knjige raspodela tačna i pouzdana. SCP se u praksi takođe koristi putem Stellar blockchain-a koji se upotrebljava od 2015.


Pojednostavljeno uvođenje u algoritme usaglašavanja

Pre nego što odemo na uvođenje algoritma usaglašavanja (koncenzusa) Pi, objasnićemo šta algoritam usaglašavanja radi za blockchain, kao i vrste algoritama usaglašavanja koji današnji blockchain protokoli koriste, npr. Bitcoin i SCP. Ovaj deo je opisan pojednostavljeno radi jasnoće i nije kompletan. Za veću tačnost pogledajte deo pod „Prilagođavanja SCP-u“ i pročitajte dokument o protokolu zvezdanog usaglašavanja (koncenzusa).

Blockchain je sistem raspodele koji toleriše greške i koji ima za cilj da potpuno uredi listu blokova transakcija. Sistemi raspodele koji su otporni na greške su područje računarskih nauka koje se proučavalo više dekada. Naziva se sistemom raspodele jer nema centralizovani server, već ga umesto toga čini decentralizovani skup računara, takozvanih čvorova (NODES) ili vršnjaka (peers). Oni trebaju postići usaglašavanje o sadržaju i ukupnom redosledu blokova. Oni se takođe nazivaju i otpornim-na-greške jer mogu tolerisati određeni stepen neispravnih čvorova u sistemu (npr. do 33% čvorova može biti neispravno i celokupni sistem će i dalje normalno funkcionisati).

Postoje dve široke kategorije algoritama konsenzusa. Jedna koja izabere čvor kao vođu koji proizvodi sledeći blok, i ona u kojem nema određenog vođe pa svi čvorovi postižu usaglašavanje o tome koji je sledeći blok, pošto su razmenili glasove slanjem računarskih poruka jedni drugima. (Strogo govoreći, poslednja rečenica sadrži više netačnosti ali nam pomaže da pojam objasnimo jednostavnije.)

Bitcoin koristi prvu vrstu algoritma koncenzusa: Svi bitcoin čvorovi takmiče se jedni protiv drugih u rešavanju kriptografskih zagonetki. Budući da se rešenje pronalazi slučajnim izborom, u suštini čvor koji prvi nađe rešenje izabran je za vođu kruga koji proizvodi sledeći blok. Ovaj se algoritam naziva „Dokazom rada“ a rezultira velikom potrošnjom energije.


Pojednostavljeni uvod u Zvezdani protokol usaglašavanja (SCP)

Pi koristi drugu vrstu algoritama koncenzusa i zasniva se na Zvezdanom protokolu usaglašavanja (SCP) i algoritmu koji se naziva Federativni vizantijski sporazum (FBA). Ovi algoritmi nemaju gubitak energije, ali zahtevaju razmenu mnogih mrežnih poruka kako bi čvorovi došli do usaglašavanja o tome koji bi blok trebao biti sledeći. Svaki čvor nezavisno može da utvrdi da li transakcija valja ili ne. Npr. dozvola izmene i dvostruke potrošnje na temelju kriptografskog potpisa i istorije transakcija. Međutim, da bi se mreža računara mogla dogovoriti o tome koje će transakcije snimiti u blok i koji je redosled tih transakcija i blokova, oni moraju međusobno komunicirati i imati više krugova glasanja kako bi došli do saglasnosti. Intuitivno, takve poruke s različitih računara u mreži o sledećem bloku izgledale bi ovako: "Predlažem da svi glasamo za sledeći blok A"; "Glasam za sledeći blok, za blok A"; "Potvrđujem da je većina čvorova u koje imam poverenja takođe glasala za blok A" iz čega algoritam saglasnosti omogućava ovom čvoru da zaključi da je "A sledeći blok; i ni jedan drugi blok to ne može biti osim A, kao sledeći blok". Iako izgleda da u ovom glasanju ima puno koraka, Internet je prikladno brz, poruke su lagane, pa su takvi algoritmi usaglašavanja lakši od dokaza rada kod Bitcoina. Glavni predstavnik takvih algoritama naziva se Vizantijska tolerancija grešaka (Byzantine Fault Tolerance - BFT). Nekoliko vrhunskih blockchain-a danas se temelji na varijantama BFT-a, kao što su NEO i Ripple.

Jedna od glavnih kritika BFT-a, je da ima centralizovanu tačku: pošto je uključeno glasanje, skup čvorova koji učestvuju u „kvorumu“ za glasanje centralno određuje kreator sistema u samom startu. Doprinos FBA-e je da, umesto da ima jedan centralno određen kvorum, svaki čvor (NODE) postavlja svoje „kvorumove kriške“ koje će graditi različite kvorume. Novi čvorovi mogu se pridružiti mreži na decentralizovan način. Oni proglase čvorove kojima veruju, pa druge čvorove uveravaju u to, ali ne moraju uveravati neku centralnu upravu.

SCP je jedna komponenta FBA. Umesto da sagorevaju energiju kao u Bitcoin-ovom algoritmu za usaglašavanje rada, SCP čvorovi osiguravaju zajednički zapis garantujući za druge čvorove u mreži da su pouzdani. Svaki čvor u mreži izrađuje kvorum-isečak koji se sastavlja sa ostalim čvorovima u mreži za koje se smatra da su pouzdani. Kvorumi se formiraju na osnovu kvorum-isečaka njegovih članova, a validator će prihvatiti nove transakcije ako i samo ako srazmerni deo čvorova u njihovim kvorumima takođe prihvati transakciju. Kad validatori širom mreže izgrade svoje kvorume, ti kvorumi pomažu čvorovima da postignu saglasnost o transakcijama s garancijom o sigurnosti. Više o Zvezdanom protokolu usaglašavanja možete saznati gledajući ove kratke, 7 min videozapise s objašnjenjem ili ovog tehničkog pregleda SCP-a.

Pi-evo prilagođavanje Zvezdanom protokolu usaglašavanja (SCP)

Pi-ev algoritam usaglašavanja gradi se na SCP-u. SCP je formalno dokazan [Mazieres 2015] i trenutno je ugrađen u Zvezdanu mrežu (Stellar Network). Za razliku od „Stellar Network“ koja se uglavnom sastoji od kompanija i institucija (npr. IBM) kao čvorova, Pi teži da omogući uređajima pojedinaca da daju svoj doprinos na nivou protokola i za to dobiju nagradu uključujući mobilne telefone, kao i prenosne i stone računare. Ispod je uvod o tome kako Pi primenjuje SCP za omogućavanje rudarstva pojedincima.

Postoje četiri uloge koje Pi korisnici mogu igrati kao Pi rudari. Naime:

  • Pioneer. Korisnik mobilne aplikacije Pi, koji jednostavno potvrđuje da nije "robot" na dnevnoj bazi. Ovaj korisnik potvrđuje svoju prisutnost svaki put kada startuje ciklus rudarenja. On takođe može da izvrši transakciju (npr da prebaci neki iznos u Pi valuti drugom Pioniru)
  • Contributor (Kontributor). Korisnik Pi mobilne aplikacije koji doprinosi pružajući spisak pionira koje poznaje i kojima veruje. Uglavnom, Pi kontributori će izgraditi globalni fond poverenja.
  • Ambassador (Veleposlanik). Korisnik mobilne aplikacije Pi koji uvodi druge korisnike u Pi mrežu.
  • NODE (Čvor). Korisnik koji je pionir, odnosno kontributor koji koristi Pi mobilnu aplikaciju a na svom radnom ili prenosnom računaru pokreće i softver Pi NODE. Softver Pi NODE je taj koji pokreće glavni SCP algoritam, uzimajući u obzir podatke o slici poverenja koje su dali kontributori.

Korisnik može igrati više od jedne uloga. Sve su uloge neophodne, pa se sve uloge svakodnevno nagrađuju s novo iskovanim Pi-em, za sve vreme dok te uloge daju svoj doprinos u tom danu. U slobodnoj definiciji da je "rudar" korisnik koji kao nagradu za doprinose prima novo iskovanu valutu, sve četiri uloge smatraju se Pi rudarima. Mi definišemo "rudarstvo" šire nego što je to njegovo tradicionalno značenje, koje je izvršavanje dokaza-rada algoritma usaglašavanja kao kod Bitcoin-a ili Ethereum-a.

Pre svega, treba naglasiti da softver Pi Node još nije izbačen. Zato se ova sekcija nudi više kao arhitektonski dizajn i kao zahtev za prikupljanje komentara tehničke zajednice. Ovaj će softver biti potpuno otvorenog koda (open source), a uveliko će zavisiti i od „stellar-core“ softvera koji je takođe otvorenog koda (dostupan je ovde). To znači da će bilo ko u zajednici moći čitati, komentarisati i predlagati poboljšanja. Ispod su predložene izmene SCP-a kako bi se omogućilo rudarenje na pojedinim uređajima.

Čvorovi (Nodes)
Da bi bilo jasno, ispravno povezan čvor je po SCP dokumentu netaknut čvor. Takođe, glavnu Pi mrežu čini grupa svih netaknutih čvorova u mreži Pi. Glavni zadatak svakog čvora je biti konfigurisan za ispravno spajanje na glavnu Pi mrežu. Čvor koji je pogrešno spojen na glavnu mrežu sličan je čvoru Bitcoina koji NIJE spojen na glavnu bitcoin mrežu.

U SCP-ovim uslovima, ispravno spojen čvor znači da taj čvor mora odabrati "kvorum isečak" takav da se svi rezultujući kvorumi koji uključuju taj presek čvora s već postojećim kvorumima mreže. Tačnije, čvor vn + 1 je ispravno povezan sa glavnom mrežom N od n već ispravno povezanih čvorova (v1, v2,…, vn) ako rezultujući sistem N' od n+1 čvorova (v1, v2,…, vn + 1) sadrži presek kvoruma. Drugim rečima, N' ima presek kvoruma ako bilo koja dva njena kvoruma dele čvor. - tj. za sve kvorume U1 i U2, U1∩U2 ≠ ∅.

Glavni doprinos Pi-a u razvoju postojećeg zvezdanog usaglašavanja je taj što Pi uvodi koncept slike poverenja obezbeđene od strane Pi kontributora, kao informacijom koja može biti korištena kod Pi čvorova koji postavljaju svoje konfiguracije za povezivanje s glavnom Pi mrežom.

Prilikom biranja kriške kvoruma, ti čvorovi moraju uzeti u obzir sliku poverenja koju daju kontributori, uključujući vlastiti sigurnosni krug. Kako bismo asistirali u njihovoj odluci, nameravamo da obezbedimo sporedni softver za analizu slike poverenja koji će pomoći korisnicima koji rade s čvorovima da donose što ispravnije odluke. Rezultat ovog softvera uključivaće:

  • spisak čvorova poređanih prema udaljenosti od trenutnog čvora u slici poverenja; spisak čvorova koji se zasniva na pagerank analizi čvorova na slici poverenja,
  • spisak čvorova koje je zajednica prijavila kao neispravne na bilo koji način, spisak novih čvorova koji žele da se pridruže mreži,
  • spisak najnovijih članaka s interneta, na ključnu reč "pogrešno ponašanje Pi čvorova" i na druge srodne ključne reči; vizualni prikaz čvorova sadržanih u Pi mreži, sličan onome prikazanom u StellarBeat Quorum monitor [izvorni kod]
  • kvorum istraživač sličan QuorumExplorer.com [izvorni kod]
  • alat za simulaciju sličan onom u sistemu StellarBeat Quorum monitor koji pokazuje očekivane rezultate koji utiču na povezanost ovog čvora s Pi mrežom kada se promeni konfiguracija trenutnog čvora.

Zanimljiv istraživački problem budućeg rada je razviti algoritme koji mogu uzeti u obzir sliku poverenja i predložiti svakom čvoru optimalnu konfiguraciju ili čak postaviti tu konfiguraciju automatski. Na prvoj implementaciji Pi mreže od njih će se tražiti da svakodnevno potvrđuju svoje konfiguracije i da ih ažuriraju ako smatraju prikladnim, dok NODE korisnici mogu u bilo kom trenutku ažurirati svoju konfiguraciju čvora.


Korisnici mobilne aplikacije

Da bi Pionir potvrdio da je izvršena određena transakcija (npr. da je primio Pi), on otvara mobilnu aplikaciju. U tom trenutku se mobilna aplikacija povezuje na jedan ili više čvorova kako bi se proverilo da li je transakcija zabeležena u knjigu, kao i da bi se dobio najnoviji broj bloka i hash vrednost tog bloka. Ako je taj Pionir takođe NODE, mobilna aplikacija se povezuje s njegovim sopstvenim čvorom. Ako Pionir nije NODE, aplikacija se povezuje na više čvorova i proverava te podatke. Pioniri će imati mogućnost izbora s kojim čvorovima žele da se povežu. Ali da bi bila jednostavna za većinu korisnika, aplikacija bi trebala imati neki osnovni skup čvorova, npr. broj čvorova koji su najbliži korisniku na temelju slike poverenja zajedno s slučajnim izborom čvorova koji su visoko rangirani. Molimo za vaš predlog o tome kako bi trebalo odabrati osnovni skup čvorova za Pionire na mobilnom.


Nagrade za rudarstvo

Lepa osobina SCP algoritma je da je prostiji od blockchain-a. On koordinira usaglašavanjem u raspodeljenom sistemu čvorova. To znači da se isti glavni algoritam ne koristi samo svakih nekoliko sekundi za snimanje novih transakcija u nove blokove, već se može koristiti i za periodično pokretanje složenijih izračunavanja. Na primer, jednom nedeljno, Stellar network se može koristiti za izračunavanje inflacije u zvezdanoj mreži i raspoređivanje novo iskovanih novčića, proporcionalno svim vlasnicima zvezdanih novčića (Zvezdani novac zove se lumen). Na sličan način Pi mreža jednom dnevno koristi SCP za računanje nove raspodele Pi na celoj mreži za sve Pi rudare (pionire, kontributore, ambasadore, nodove) koji su aktivno učestvovali u bilo kom danu. Drugim rečima, Pi nagrade se izračunavaju samo jednom dnevno, a ne na svakom bloku u lancu blokova (blockchain-a).

Za poređenje, Bitcoin daje nagrade za rudarstvo na svakom bloku i daje svu nagradu rudaru koji je imao toliko sreće da je rešio računski obiman slučajni zadatak. Ova nagrada u Bitcoin-u trenutno iznosi 12,5 Bitcoina (~ 40K $) samo jednom rudaru na svakih 10 minuta. Zbog toga je veoma mala verovatnoća da će svaki rudar ikada dobiti nagradu. Kao rešenje za to, bitcoin rudari se organizuju u centralizovane rudarske bazene što doprinosi povećanju snage, povećavajući tako i verovatnoću dobijanja nagrade i na kraju proporcionalnu deobu te nagrade. Rudni bazeni nisu samo tačke centralizacije, već i njihovi članovi dobijaju umanjene nagrade u odnosu na rudare pojedince. U Pi-u nema potrebe za rudarskim bazenima, jer jednom dnevno svi koji su dali svoj doprinos dobivaju zasluženu raspodelu novih Pi-a.


Naknade za transakcije

Slično kao kod Bitcoin transakcija, naknade (takse) su neobavezne u Pi mreži. Svaki blok ima određeno ograničenje koliko transakcija može biti uključeno u njega. Kada nema transakcija na zalihi, transakcije su obično besplatne. Ali ako postoji više transakcija, čvorovi ih naručuju po naknadi, pri čemu su transakcije s najvišom naknadom na vrhu. Čvorovi uzimaju samo gornje transakcije koje se uključuju u proizvedene blokove. To Pi mrežu čini otvorenim tržištem. Izvršenje: Naknade se između čvorova proporcionalno dele jednom dnevno. Na svaki blok, naknade od svake transakcije se prenose u privremeni novčanik odakle se na kraju dana raspodeljuju aktivnim rudarima tog dana. Ovaj novčanik ima nepoznati privatni ključ. Ulazne i izlazne transakcije ovog novčanika obavlja sam protokol u saglasnosti sa svim čvorovima na isti način kako konsenzus, kao i inače, kuje nove Pi svaki dan.


Ograničenja i budući rad

SCP je nekoliko godina opsežno testiran kao deo Stellar Network mreže koja je u vreme pisanja ovog teksta deveta najveća kriptovaluta na svetu. To nam daje prilično velik stepen poverenja. Jedna od ambicija Pi projekta je povećati broj čvorova u Pi mreži u odnosu na broj čvorova u Zvezdanoj mreži kako bi se omogućilo većem broju svakodnevnih korisnika da učestvuju u glavnom algoritmu usaglašavanja. Povećavanje broja čvorova neminovno će povećati broj mrežnih poruka koje se moraju međusobno razmenjivati. Iako su te poruke mnogo manje od slike ili videozapisa na youtube-u (a Internet je danas brz), potreban broj poruka povećava se sa brojem čvorova koji učestvuju i mogu postati usko grlo do postizanja saglasnosti. To će na kraju usporiti stopu kojom se u mreži beleže novi blokovi i nove transakcije. Srećom, Stellar je trenutno puno brži od Bitcoina. Trenutno je Stellar kalibrisan za proizvodnju novog bloka svake 3 do 5 sekundi uz mogućnost hiljade transakcija u sekundi. Za poređenje, Bitcoin proizvodi novi blok svakih 10 minuta. Štaviše, zbog Bitcoinovog nedostatka garancije bezbednostii, Bitcoinov blockchain u retkim prilikama može se prepisati u prvih sat vremena. To znači da korisnik Bitcoina mora pričekati oko 1 sat vremena pre nego što može biti siguran da se neka transakcija smatra konačnom. SCP obezbeđuje sigurnost, što znači da je transakcija konačna posle 3-5 sekundi. Pa čak i sa potencijalnim povećanjem uskog grla Pi očekuje postizanje konačnosti transakcija brže od Bitcoina i možda sporije od Stellara. Takođe obrađuje više transakcija u sekundi od Bitcoina i možda manje od Stellara.

Iako je skalabilnost SCP još uvijek otvoren problem istraživanja. Postoji više obećavajućih načina na koje bi se stvari mogle ubrzati. Jedno moguće rešenje skalabilnosti je bloXroute. BloXroute predlaže blockchain distribucijsku mrežu (BDN) koja koristi globalnu mrežu servera optimizovanih za mrežne performanse. Svaku BDN centralno kontroliše jedna organizacija, a oni nude zaista neutralnu poruku koja ubrzava prolazak. Odnosno BDN-i mogu posluživati sve čvorove pošteno bez diskriminacije jer su poruke šifrirane. To znači da BDN ne zna odakle dolaze poruke, gde idu ili šta je u njima. Na taj način Pi čvorovi mogu imati dve rute za prosleđivanje poruka: Brzu kroz BDN, za koju se očekuje da će biti pouzdana većinu vremena, i svoj originalni pristup za prosleđivanje poruka "peer-to-peer" koje je potpuno decentralizovan i pouzdan, ali je sporiji. Ovo rešenje je slično predmemorisanju: Predmemorija je mesto na kojem računar može pristupiti podacima vrlo brzo, ubrzavajući prosečno računanje, ali nije zagarantovano da uvek ima svaki potreban podatak. Kad predmemorija nedostaje, računar se usporava, ali ne događa se ništa katastrofalno. Drugo rešenje može biti sigurna potvrda multicast poruka u otvorenim Peer-to-Peer mrežama [Nicolosi i Mazieres 2004] kako bi se ubrzalo širenje poruka među vršnjacima.

Pi ekonomski model: ravnoteža oskudnosti i pristupa

Prednosti i nedostaci ekonomskih modela 1. generacije

Jedna od najimpresivnijih inovacija Bitcoina je brak sistema raspodele sa teorijom ekonomskih igara.


Prednosti


Fiksna ponuda

Ekonomski model Bitcoina je jednostavan. Postojaće samo 21 milion Bitcoina. Taj se broj postavlja u kodu. Sa samo 21M koji kruži između 7.5B ljudi širom sveta, nema dovoljno Bitcoina za sve. Ova nestašica jedan je od najvažnijih pokretača vrednosti Bitcoina.


Smanjenje nagrade za blok

Šema raspodele Bitcoina, dole prikazana, dodatno nameće ovaj osećaj nestašice. Nagrada za rudarenje Bitcoin bloka prepolovi se na svakih 210.000 blokova (otprilike svake 4 godine.) U svojim ranim danima, nagrada za Bitcoin blok bila je 50 novčića. Sada je nagrada 12,5 a dodatno će se smanjiti na 6,25 kovanica u maju 2020. Smanjenje stope raspodele Bitcoina znači da iako svest o valuti raste, manje ga ima za rudarenje.


Nedostaci


Obrnuto znači neujednačeno

Bitcoin-ov obrnuti model raspodele (manje ljudi u početku zarađuje više, a više ljudi zarađuje manje danas) jedan je od glavnih razloga neravnomerne raspodele. Sa toliko bitcoina u rukama nekolicine ranih korisnika, novi rudari "sagorevaju" više energije za manje bitkoina.


Sakupljanje sprečava upotrebu u razmeni

Iako je Bitcoin pušten kao “peer to peer" elektronski novac, relativna nestašica Bitcoina ometala je Bitcoinov cilj da posluži kao sredstvo razmene. Manjak Bitcoina doveo je do njegove percepcije "digitalnog zlata" ili digitalnog skladišta vrednosti. Rezultat toga je da mnogi vlasnici Bitcoina ne žele da troše Bitcoin na svakodnevne troškove.


Pi ekonomski model

Pi s druge strane, nastoji da uspostavi ravnotežu između stvaranja osećanja nestašice za Pi, istovremeno osiguravajući da se velika količina ne skupi u vrlo mali broj ruku. Želimo da naši korisnici zarađuju više Pi-a tokom doprinosa mreži. Pi-ev cilj je izgraditi ekonomski model koji je dovoljno sofisticiran da postigne i uravnoteži te prioritete, a istovremeno ostaje dovoljno intuitivan da bi ga ljudi upotrebljavali.

Pi-evi zahtevi za projektovanje ekonomskog modela:

  • Jednostavnost: Izgraditi intuitivan i transparentan model
  • Pravedna raspodela: Kritičnoj masi svetskog stanovništva omogućiti pristup Pi-u.
  • Nestašica: Stvoriti osećaj nestašice kako bi održali Pi-evu cenu s vremenom.
  • Zaslužena zarada: Nagraditi doprinose za izgradnju i održavanje mreže.


Pi - Token Supply (masa)

Token politika emisije

  • Ukupna maksimalna masa = M + R + D
    • M = ukupne nagrade za rudarstvo
    • R = ukupne nagrade za preporuku
    • D = ukupne nagrade programera
  • M = ∫ f (P) dx gde je f logaritamski opadajuća funkcija
    • P = Broj stanovništva (npr. prva osoba koja se pridružila, druga osoba koja se pridružuje... itd.)
  • R = r * M
    • r = stopa za preporuke (50% ukupno ili 25% za potomke i roditelje)
  • D = t * (M + R)
  • t = stopa nagrađivanja programera (25%)


M – Rudna masa (Zasnovana na fiksnoj rudarskoj masi iskovanoj po osobi)

Za razliku od Bitcoina koji je stvorio fiksnu ponudu kovanica za čitavu globalnu populaciju, Pi stvara fiksnu ponudu Pi za svaku osobu koja se pridruži mreži do prvih 100 miliona učesnika. Drugim rečima, za svaku osobu koja se pridruži Pi mreži, unapred je iskovana fiksna količina Pi. Ova zaliha se zatim oslobađa tokom čitavog života tog člana na osnovu njihovog nivoa angažovanja i doprinosa bezbednosti mreže. Ponuda se oslobađa pomoću eksponencijalno opadajuće funkcije slične Bitcoin-ovoj tokom životnog veka člana.

R – Masa za preporuke (zasnovana na fiksnoj nagradi iskovanoj po osobi i deljenom potomku i roditelju)

Da bi valuta imala vrednost, mora se široko distribuirati. Da bi dostigli ovaj cilj, protokol generiše fiksnu količinu pi-a koja služi kao bonus za preporuku i za roditelja i za potomke. Tokom svog životnog veka obe strane mogu da rudare iz ovog zajedničkog bazena. I potomak i roditelj mogu se osloniti na ovaj bazen kako bi izbegli modele koji eksploatišu, u kojima potomci mogu biti „žrtva“ svojih roditelja. Bonus za preporuke služi kao stimulans na mrežnom nivou za rast Pi mreže, dok istovremeno stimulišu angažovanje među članovima u aktivnom osiguranju mreže.

D – Masa za nagrade progremera (Dodatni Pi iskovani za podršku tekućem razvoju)

Pi će finansirati svoj tekući razvoj „Nagradom za razvojne programere“ koja je iskovana uz svaki novčić kovan za rudarstvo i preporuke. Tradicionalno, kripto-valutni protokoli kovali su fiksnu količinu zalihe koja se odmah stavlja u trezor. Budući da ukupna masa Pi-a zavisi od broja članova u mreži, Pi postepeno kuje nagradu za svoje programere kako mreža raste. Progresivno kovanje nagrada za Pi-ove programere namenjeno je usklađivanju stimulansa Pi-ovih saradnika u opštem zdravlju mreže.

f – je logaritamski opadajuća funkcija - rani članovi zarađuju više

Dok Pi teži da izbegne ekstremnu koncentraciju bogatstva, mreža takođe nastoji da nagradi ranije članove i njihov doprinos relativno većim delenjem Pi-a. Kad su mreže kao Pi u razvoju one teže da pružaju nižu korist učesnicima. Na primer, zamislite da imate prvi telefon na svetu. Bila bi to sjajna tehnološka inovacija, ali ne izuzetno korisna. Međutim, kako sve više ljudi kupuje telefone, svaki vlasnik dobija više koristi iz mreže. U nameri da se nagrade ljudi koji su rano došli u mrežu, Pi-ova individualna nagrada za rudarstvo i nagrade za preporuke smanjuju se u zavisnosti od broja ljudi u mreži. Drugim rečima, postoji određena količina Pi koja je rezervisana za svaki "položaj" u Pi mreži.

Korisni programi: Udruživanje i unovčavanje našeg vremena na mreži

Danas svi sede na pravoj riznici neiskorištenih resursa. Svako od nas danima provodi sate na svojim telefonima. Svaki naš pogled, post ili klik stvara izvanrednu zaradu velikim korporacijama. Mi u Pi-u verujemo da ljudi od toga imaju pravo da dobiju neki deo vrednosti stvorene svojim delovanjem.

Svi znamo da zajedno možemo više nego što možemo sami. Na današnjem webu masivne korporacije poput Google-a, Amazon-a, Facebook-a imaju ogroman uticaj na pojedine potrošače a kao rezultat, uzimaju vrednost koju su stvorili ti potrošači. Pi izjednačava ovaj odnos dopuštajući svojim članovima da udruženi pridobiju deo vrednosti koju stvaraju.

Slika u nastavku je Pi Stack, gde vidimo posebno obećavajuće mogućnosti za pomoć našim članovima u pronalaženju vrednosti. Detaljnije ćemo istražiti svako od ovih područja.


Predstavljamo Pi Stack (skladište) – Oslobađeni neiskorištćeni resursi



Pi Glavna knjiga i Zajednička slika poverenja - Merenje poverenja na webu

Jedan od najvećih izazova na Internetu je znati kome verovati. Danas se oslanjamo na rejting sistema posrednika kao što su Amazon, eBay, Yelp, kako bismo znali ko je pouzdan na internetu. Uprkos činjenici da mi kupci obavljamo naporan rad na rangiranju i ocenjivanju svojih „vršnjaka“, ovi posrednici uzimaju lavovski deo vrednosti toga posla.

Pi-ev algoritam saglasnosti opisan gore, stvara prirodni nivo poverenja koji meri poverenje na webu bez posrednika. Iako je vrednost jednog pojedinog sigurnosnog kruga mala, skup naših pojedinačnih bezbednosnih krugova gradi globalnu „sliku poverenja“ koja pomaže ljudima da shvate kome se na Pi mreži može verovati. Globalna slika poverenja Pi Mreže olakšaće transakciju između stranaca koja inače ne bi bila moguća. Pi domaća valuta zauzvrat omogućava svima koji doprinose sigurnosti mreže da zarade deo vrednosti koju su pomogli da stvore.


Pi-evo tržište interesovanja - Razmena informisanja i vremena

Pi omogućava svojim članovima da udruže svoje kolektivno interesovanje kako bi stvorili tržište interesovanja mnogo vrednije od pažnje svakog pojedinca. Prva aplikacija izgrađena na ovom nivou biće kanal društvenih medija koji se trenutno nalazi na početnom ekranu aplikacije. Kanal društvenih medija možete zamisliti kao Instagram s jednim globalnim postom. Pioniri mogu informisati druge članove mreže, deljenjem sadržaja (npr. teksta, slika, video zapisa) ili postavljanjem pitanja koja će doprineti kolektivnom znanju zajednice. Na Pi mreži, svi imaju šansu da svojim uticanjem koriste kolektivnu mudrost. Pi-ev glavni tim koristi ovaj kanal za ispitivanje mišljenja zajednice o izboru rešenja za Pi (npr. zajednica je glasala o dizajnu i bojama Pi logotipa.) Od zajednice smo dobili mnogo vrednih odgovora i povratnih informacija o projektu. Jedan mogući pravac u budućnosti je otvaranje marketinga za bilo kog Pionira, za objavljivanje svog sadržaja, čime će se povećavati broj kanala na Pi mreži.

Pored razmenjivanja pažnje sa svojim vršnjacima, Pioniri se mogu uključiti u razmenu s kompanijama koje traže njihovo interesovanje. Prosečni Amerikanac dnevno vidi između 4.000 i 10.000 oglasa. Kompanije se bore za našu pažnju i plaćaju ogromne količine novca za to. Ali mi, kupci, od tih transakcija ne dobijamo ništa. Na Pi-evom marketnškom tržištu, kompanije koje žele da dođu do Pionira moraće platiti svoju publiku. Pi-evo tržište oglašavanja biće strogo uključeno jedino da bi obezbedilo mogućnost Pionirima da unovče jedan od njihovih najvećih neiskorišćenih resursa: njihovu pažnju.


Pi-eva trgovina putem razmene - Izgradite svoju ličnu virtualnu trgovinu

Osim što doprinose poverenju i širenju Pi mreže, očekujemo da će Pioniri ubuduće nuditi svoje znanje i usluge. Pi-ova mobilna aplikacija poslužiće i kao prodajno mesto na kojem članovi Pi-a mogu ponuditi svoju neiskorišćenu robu i usluge putem „virtualne trgovine“ ostalim članovima Pi mreže. Na primer, član nudi slobodnu sobu u svom stanu radi iznajmljivanja ostalim članovima Pi mreže. Pored slične imovine, članovi Pi mreže će moći ponuditi robu i usluge putem svojih virtualnih prodajnih mesta. Na primer, član Pi mreže može ponuditi svoje usluge programiranja ili dizajna na Pi tržištu. Vremenom će vrednost Pi-a ojačati povećanom ponudom roba i usluga.


Pi-eva decentralizovana prodavnica aplikacija – otvara vrata kreativcima

Pi-eva zajednička valuta, slika poverenja i tržište biće osnova za širi ekosistem decentralizovanih aplikacija. Danas svako ko želi da pokrene aplikaciju mora izgraditi svoju tehničku infrastrukturu i zajednicu. Pi-eva decentralizovana prodavnica aplikacija omogućiće Dapp programerima da iskoriste postojeću infrastrukturu kao i zajedničke resurse Pi zajednice i korisnika. Preduzetnici i programeri mogu predlagati nove Dapp zajednici, sa zahtevima za pristup zajedničkim resursima mreže. Pi će takođe graditi svoje Dapp sa određenim stepenom interoperabilnosti tako da Dapp mogu nuditi podatke, sredstva i procese drugim decentralizovanim aplikacijama.

Upravljanje - Kriptovaluta za ljude


Izazovi s modelima upravljanja 1. generacije

Poverenje je temelj svakog uspešnog monetarnog sistema. Jedan od najvažnijih elemenata koji stvara poverenje je upravljanje ili postupak kojim se izmene protokola izvršavaju vremenom. Bez obzira na značaj, upravljanje je često jedno od najčešće izostavljenih aspekata kriptoekonomskih sistema.

Mreže prve generacije, poput Bitcoina, u velikoj su meri izbegavale formalne (ili „on-chain“) mehanizme upravljanja u korist neformalnih (ili „off-chain“) mehanizama koji proizilaze iz kombinacije uloge i stimulansa. Po većini mera, Bitcoinovi mehanizmi upravljanja bili su prilično uspešni, omogućavajući protokolu da se od njegovog začetka drastično razvija u rastu i vrednosti. Međutim, bilo je i nekih problema. Ekonomska koncentracija Bitcoina dovela je do koncentracije političke moći. Rezultat toga je da su se svakodnevni ljudi uhvatili u nemoguću borbu sa vlasnicima većinskog dela Bitcoina. Jedan od najnovijih primera ovog problema je neprekidna bitka između Bitcoin i Bitcoin Cash. Ti građanski ratovi mogu završiti na „forks“ (raskrsnici) za "gde je" ili za "gde treba da je" blokchain. Za vlasnike tokena „hard forks“ su inflacioni i mogu ugroziti vrednost njihovog vlasništva.

„hard fork“ - tvrdi oblik je radikalna promena u protokolu blockchain mreže koja čini nevažeće blokove / transakcije važećim (ili obrnuto).

„fork“ - u blockchainu može se pojaviti na bilo kojoj platformi kripto-tehnologije, ne samo na Bitcoin-u


Pi-ev model upravljanja - dvofazni plan

U članku koji osporava zasluge on-chain upravljanja, Vlad Zamfir, jedan od glavnih programera Ethereuma, tvrdi da upravljanje blockchainom „nije apstraktni dizajn. To je primenjeni socijalni problem“. Jedna od Vladovih ključnih stavki je da je vrlo teško kreirati upravljačke sisteme „a priori“ ili pre uočavanja posebnih problema koji proizilaze iz određenog političkog sistema. Jedan istorijski primer je osnivanje Sjedinjenih Država. Prvi eksperiment s demokratijom u Sjedinjenim Državama (Članstvo Konfederacije) propao je nakon osmogodišnjeg eksperimenta. Tada su osnivači Sjedinjenih Država mogli da izvuku pouke iz Članstva Konfederacije, u izradi Ustava (mnogo uspešnijeg eksperimenta).

Da bi izgradio trajni model upravljanja, Pi će slediti dvofazni plan.


Privremeni model upravljanja (‹5 miliona članova)

Dok mreža ne dostigne kritičnu masu od 5 miliona članova, Pi će delovati po privremenom modelu upravljanja. Ovaj će model podsećati na modele upravljanja “off-chain” koji trenutno koriste protokoli poput Bitcoin i Ethereum, pri čemu će Pi-ev glavni tim igrati važnu ulogu u vođenju razvoja protokola. Međutim Pi-ev glavni tim i dalje će se u velikoj meri oslanjati na doprinos zajednice. I sama Pi mobilna aplikacija tražila je od Pi-evog glavnog tima pomoć i doprinos zajednici. Pi prihvata kritike i predloge zajednice koje su omogućene funkcijom otvorenom za komentare (na Pi web stranici) u okviru često postavljenih pitanja i bele knjige (White paper). Kad god ljudi pregledaju te materijale mogu ostaviti komentare, pitanja ili predloge. “Offline“ susreti Pionira koje organizuje Pi-ev glavni tim takođe će biti važan način doprinosu zajednici.

Uz to, Pi-ev glavni tim će razviti formalnije mehanizme upravljanja. Jedan potencijalni sistem upravljanja je „tečna“ demokratija (liquid democracy). U tečnoj demokratiji svaki Pionir će moći ili direktno glasati o nekom pitanju, ili poveriti svoj glas drugom članu mreže. Tečna demokratija omogućila bi široko i efikasno članstvo Pi zajednice.


Pi-jev "Ustavni kongres" (›5M članova)

Pošto dostigne 5M članova, formiraće se privremeni odbor na temelju prethodnih doprinosa Pi mreži. Ovaj će odbor biti odgovoran za prikupljanje i davanje predloga od strane i za širu zajednicu. Takođe će organizovati niz razgovora u mreži i izvan nje, gde će Pi članovi moći testirati Pi-ev dugoročni ustav. S obzirom na globalnu korisničku bazu Pi-a, Pi mreža će sprovoditi ove kongrese na više lokacija u svetu kako bi omogućila pristupačnost. Pored organizovanja kongresa uživo, Pi će svoju mobilnu aplikaciju koristiti i kao platformu koja će članstvu omogućiti daljinsko učestvovanje. Bez obzira da li su uživo ili „online“, članovi Pi zajednice moći će da učestvuju u kreiranju Pi-eve dugoročne upravljačke strukture.

Plan puta / Razvojni Plan


Faza 1 - Projektovanje, raspodela, pokretanje slike poverenja.

Pi server deluje kao izvor imitirajući ponašanje decentralizovanog sistema koji će jednom raditi uživo. Tokom ove faze moguće je i relativno jednostavno poboljšati korisničko iskustvo i ponašanje u poređenju sa stabilnom fazom glavne mreže. Svi iskovani novčići će korisnicima biti premešteni na „živu“ mrežu (LIVENET) pošto bude pokrenuta. Drugim rečima, LIVENET će u svom genetičkom bloku zameniti sva salda vlasnika računa stvorena tokom Faze 1 i nastaviti s radom kao i u trenutnom sistemu, ali u potpunosti decentralizovano. Pi nije uvršten u menjačnice tokom ove faze i nemoguće ga je "kupiti" s bilo kojom drugom valutom.


Faza 2 - Testnet

Pre nego što pokrenemo glavnu mrežu, softver NODE bit će raspoređen na probnoj mreži. Testna mreža upotrebiće istu tačnu sliku poverenja kao i glavna, ali na testirajućem Pi coin-u. Pi-ev glavni tim će oformiti nekoliko čvorova na testnoj mreži, ali će podstaknuti više Pionira da pokrenu vlastite čvorove na testnetu. Naime, kako bi se bilo koji čvor pridružio glavnoj mreži, savetuje se da započnu na testnetu. Testna mreža pokreće se paralelno s Pi emulatorom u prvoj fazi, i periodično, npr. dnevno, rezultati oba sistema upoređivaće se kako bi se uočile praznine i propusti testne mreže, što će Pi programerima omogućiti da predlože i implementiraju ispravke. Posle istovremenog rada oba sistema, testnet će dostići stanje u kojem se njegovi rezultati dosledno podudaraju sa emulatorovim. Kada se zajednica bude osetila spremnom, Pi će preći na sledeću fazu.


Faza 3 - Mainnet

Kada zajednica oseti da je softver spreman za proizvodnju i da je detaljno testiran na TESTNETU, biće pokrenuta zvanična Pi mreža. Važan detalj je da će se pri prelasku u MAINNET poštovati samo računi koji su potvrđeni da pripadaju stvarnim pojedincima. Posle tog trenutka, emulator izvora Pi mreže iz faze 1 biće isključen i sistem će zauvek nastaviti sam. Buduća ažuriranja protokola daće zajednica Pi programera i Pi-ev glavni tim, a predložiće ga odbor. Njihova primena i raspoređivanje zavisiće od čvorova koji će ažurirati softver za rudarstvo, kao i bilo koji drugi blockchain. Nijedno centralno telo neće kontrolisati valutu i to će biti u potpunosti decentralizovano. Ostaci lažnih korisnika ili duplirani korisnici biće odbačeni. Ovo je faza kada se Pi može povezati s razmenom i zameniti za druge valute.